Штампани медиjи

Штампани медиjи у паду: преживjети или нестати?

Ана Ковачевић, виша аналитичарка 2. мaj 2025. 11 мин читања
Стak новинa разних наслова на стенду с новинама испред bookshop-а у центру Подгорице, колор фотографиjе насловна страна видљива

У јулу 2024. Crna Gora изгубила jе joш jедан штампани наслов. Dan — дневни лист kojiм je devedesetih bio simbol slobodne štampe u Crnoj Gori — obustavio je štampano izdanje i prešao isključivo na digitalni format. Ovo je bio treći nestanak štampanog naslova u godini dana, a u redakcijama preostalih listova niko nije bio iznenađen.

Trend je dugotrajan i konzistentan. Kestrel je prikupio i analizirao podatke o tiražu svih registrovanih štampanih medija u Crnoj Gori za period 2015–2025 i slika je nedvosmislena: ukupna dnevna tiraža pala je za više od 60% u deset godina.

Brojke koje govore same za sebe

Ukupna dnevna tiraža štampanih medija u Crnoj Gori (000 primjeraka)
2015.48.200
2018.30.500
2021.23.100
2023.19.400
2025.17.900

Uzroci pada: složena jednačina

Pad tiraže nije monokauzalan fenomen. Analiza identificira pet ključnih faktora koji zajedno grade savršenu oluju za štampane medije:

  • Promjena navika konzumacije vijesti: Pametni telefon je primarni izvor vijesti za 67% Crnogoraca ispod 45 godina. Jutarnja kafa uz novine zamijenjenja je jutarnjim skrolovanjem Instagrama i news portala.
  • Gubitak oglasnog prihoda: Digitalne platforme — Google i Meta — apsorbovale su lavlji dio oglasnog tržišta. Štampani oglasi koji su 2010. činili 60% prihoda medija danas su ispod 15%.
  • Troškovi distribucije: Fizička distribucija štampe u crnogorskim uslovima (planinska područja, disperzovano stanovništvo) skuplja je nego u gustо naseljenim evropskim centrima, što direktno utiče na profitabilnost.
  • Starenje čitaočke baze: Prosječna dob redovnog čitaoca štampe u Crnoj Gori je 54 godine. Mladi čitaoci ne dolaze — ne iz generacijske indiferencije prema novinarstvu, već zbog navike digitalne konzumacije.
  • Nedostatak investicija: Bez prihoda, nema investicija u modernizaciju i inovaciju. Bez inovacija, nema novih čitaoca. Klasičan negativni ciklus koji je teško prekinuti.

Strategije preživljavanja: primjeri iz regiona

Neki regionalni primjeri pokazuju da štampani mediji mogu preživjeti — ali samo uz radikalne promjene. Večernji list iz Zagreba uspješno je implementirao hibridni model gdje štampano izdanje postaje premium weekend proizvod, a digitalni kanal preuzima svakodnevno izvještavanje. Nedeljnik Vreme iz Beograda opstaje kao premium tjednik s čitaocima koji su svjesno odabrali štampani format kao signal kvaliteta.

„Štampa neće nestati — ali dnevni listovi hoće. Ostaje prostor za premium weekend formate i specijalizovane naslove. To je budućnost štampe u Crnoj Gori."

— Издавач jednog od crnogorskih dnevnih listova (interjvu Kestrel, 2024.)

Zaključak: transformacija, ne nestanak

Kestrel zaključuje da štampani mediji u Crnoj Gori neće potpuno nestati, ali će se radikalno transformisati. Svakodnevna štampa najverovatnije neće preživjeti u sadašnjem obliku do 2030. godine. Međutim, specijalizovani tjednici, magazini i premium weekend formati mogu naći svoju publiku — čitaoce koji cijene fizički predmet, neprekinuto čitanje bez obavjestenja i uređivački autoritet koji dolazi s kvalitetnom štampom.

А
Ана Ковачевић
Виша аналитичарка — Дигитали медиjи и штампа

Stalna saradnica platforme Kestrel, specijalizovana za poslovne modele medija i tranziciju štampanih ka digitalnim formatima.

Повезани чланци