Crna Gora se u 2025. godini nalazi na 39. mestu na Indeksu slobode štampe organizacije Reporteri bez granica (RSF) — poboljšanje za 8 pozicija u odnosu na prethodnu godinu i najveći napredak u regionu Zapadnog Balkana. Međutim, napredak u rangiranju ne znači rešenje strukturnih problema koji i dalje opterećuju crnogorske novinare i medije.
Pozitivni trendovi
Kestrel-ova analiza identifikuje tri područja pozitivnog pomaka u 2024–2025. godini:
- Zakonodavni okvir: Izmene Zakona o medijima usvojene u oktobru 2024. uvele su pojačanu zaštitu novinara od SLAPP-ova (strateških tužbi koje guše javno učešće) i ojačale pravno lice sindikalnih organizacija u medijima.
- Transparentnost vlasništva: Registar medijskog vlasništva koji vodi AEM sada je javno dostupan i redovno ažuriran — važan korak ka razbijanju netransparentnih vlasničkih struktura koje su historically skrivale politički uticaj na uređivačku politiku.
- Smanjenje fizičkih napada: U 2024. zabilježen je jedan fizički napad na novinara u toku profesionalnog rada — u poređenju s pet slučajeva u 2022. Ovaj trend prate i organizacije za zaštitu novinara.
Nerješeni problemi
Uprkos napretku, četiri sistemska problema i dalje karakterišu crnogorski medijski pejzaž:
- Ekonomska zavisnost: Mediji koji su finansijski zavisni od državnih oglasnih budžeta nalaze se u strukturalnom sukobu interesa. Kestrel procenjuje da oko 38% prihoda crnogorskih medija direktno ili indirektno potiče iz javnih ili polu-javnih izvora.
- Self-censorship: Istraživanje Kestrel-a iz 2025. pokazalo je da 54% novinara u Crnoj Gori navodi da se samocenzurisalo barem jednom u prethodnih 12 meseci, uglavnom zbog straha od ekonomskih (ne pravnih) posljedica.
- Onlajn uznemiravanje: Novinari — posebno novinarke — suočavaju se s eskalacijom online uznemiravanja. U 2024. AEM je zabilježio 34 zvanične pritužbe novinara na onlajn prijetnje, ali je stvarni broj verovano višestruko veći.
- Koncentracija vlasništva: Uprkos novom registru, vlasničke strukture malog broja moćnih medijskih kuća i dalje su neprozirne, s formalnim vlasnicima koji skrivaju stvarne beneficijalce kroz kompleksne korporativne strukture.
Crna Gora u regionalnom kontekstu
U regionalnoj perspektivi, Crna Gora se pozicionira bolје od Srbije (49. mjesto) i Bosne i Hercegovina (54. mjesto) na RSF indeksu, ali lošije od Hrvatske (24. mjesto) i Slovenije (9. mjesto). Razlika između Crne Gore i slovenačkog lidera ukazuje da primarni problem nije samo zakonodavni — Slovenija ima bolji ekonomski model koji osigurava finansijsku nezavisnost medija.
„Napredak je realan i ne smijemo ga umanjivati. Ali 39. mjesto od 180 znači i da nas 38 zemalja radi bolje. Cilj je da za pet godina budemo u prvih 30."
— Predsjednica Sindikata novinara Crne Gore (konferencija Kestrel, april 2025.)
Соnja Milović prati slobodu medija i novinarska prava u Crnoj Gori i regionu od 2017. Redovna saradnica međunarodnih organizacija za zaštitu novinara.